Edge Rewrite
// HTMLRewriter · presentation

This page was redesigned at the edge.

Cloudflare fetched the original article and streamed it through HTMLRewriter to apply an entirely new visual system without rebuilding the source page.

Jump to content

Djerv

From Wikipedia, the free encyclopedia
Djerv (ꙉєрвъ)
Ꙉ ꙉ
Usage
Writing systemCyrillic
TypeAlphabetic
Sound values/dʑ/, /tɕ/
History
DescendantsЋ ћ
This article contains phonetic transcriptions in the International Phonetic Alphabet (IPA). For an introductory guide on IPA symbols, see Help:IPA. For the distinction between [ ], / / and  , see IPA § Brackets and transcription delimiters.

Djerv or Đerv (/ɜːrv/, JƏRV; Majuscule: , Minuscule: ) is one of the Cyrillic alphabet letters that was used in Old Cyrillic. It was used in many early Serbian monuments to represent the sounds /dʑ/ and /tɕ/ (modern đ/ђ and ć/ћ).[1] It exists in the Cyrillic Extended-B table as U+A648 and U+A649. It is the basis of the modern letters Ћ and Ђ; the former was in fact a direct revival of djerv and was considered the same letter.[1]

Djerv is also commonly used in Serbian Cyrillic,[2][3][4] where it was an officially used letter. When placed before the letters н and л it represented the sounds /ɲ/ and /ʎ/, which are represented by Њ and Љ today, respectively.

It can be transliterated as Ǵ.[5]

Spelling reforms and forming of the letters Ћ and Ђ

[edit]
Serbian Cyrillic script, with djerv. Biblioteca Apostolica Vaticana, 16th century

The letter Ђ was formed in 1818 by Vuk Stefanović Karadžić after several proposals of reforming Djerv by Lukijan Mušicki and Gligorije Geršić.[6][7][1] However the letter Ћ (also based on djerv) was first used by Dositej Obradović in a direct reform of djerv.[8][9]

Computing codes

[edit]
Character information
Preview
Unicode name CYRILLIC CAPITAL LETTER DJERV CYRILLIC SMALL LETTER DJERV
Encodingsdecimalhexdechex
Unicode42568U+A64842569U+A649
UTF-8234 153 136EA 99 88234 153 137EA 99 89
Numeric character referenceꙈꙈꙉꙉ

References

[edit]
  1. 1 2 3 Maretić, Tomislav. Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, p. 14-15. 1899.
  2. Jagić, Vatroslav (1867). Historija književnosti naroda hrvatskoga i srbskoga: Staro doba (in Serbo-Croatian). Štamparija Dragutina Albrechta. pp. 140–143. ... TRAG NAJSTARIJIM SRBSKIM LISTINAM - STARO DOBA ... To su doduše stvari sa sviem obične u svietu, ali u našem slučaju postaju nenadano znatne tiem, što su povodom bile, da je narodni srbski jezik vrlo rano ušao u porabu književnu te se još do danas sačuvala liepa kita književnih starina, poznatih pod imenom srbskih listina, koje su tiem dragocjenije, čim su naj- starija, pače jedita svjedočanstva narodnoga srbskoga jezika u našoj najstarijoj književnosti. ... od g. 1189 nije pisana samo jezikom srbskim, već i latinskim. Ovo nesigurno nagadjanje dobiva sve to veću vjeru, kada se iz bliže promotre naše najstarije, ćirilicom pisane listine. ... od g. 1189 prvo i najstarije, što bi pisano ćirilicom a srbskim jezikom. Tu se vidi tolika sigurnost i okretnost u pisanju jezika srbskoga slovi ćirilskimi; tolika emancipacija, da upravo veća nego li u potonje doba, od upliva crkvene slovjenštine, da nije moguće vjerovati, da nebi bili u Bosni, Zahumlju, Diokleciji i t. d. već davna prije Kulina bana počeli pisati ćirilicom a narodniem jezikom srbskim. Osobito valja na um uzeti jedinstvo u pisanju onieh srbskih glasova, kojih bugarski jezik neima: to su naš ђ i ħ. ... a mjesto drugoga dolazi već posebito slovo ħ (ꙉ); njezin pisar nebijaše onako vješt, kao Kulinov dijak Radoje ... Listine ćirilske nijesu nam samo tiem zavriedile, što su naj- davnije svjedočanstvo za književno upotrebljavanje srbskoga jezika, kako vidjesmo, čak prije vremena Savinih...
  3. "Первоје ученије ... називајемоје Буквар - ОРФЕЛИН, Захарија 1767 - Дигитална БМС". digital.bms.rs. 1767. p. 14. Archived from the original on 2025-01-01. Retrieved 2026-07-30.
  4. "Азбучнаја дштица - ЈАНКОВИЋ Миријевски, Теодор - 1776 Дигитална БМС". digital.bms.rs. 1776. p. 1. Archived from the original on 2025-01-01. Retrieved 2026-07-30.
  5. Lunt, Horace (1974). Old Church Slavonic Grammar. The Hague: Mouton. p. 16.
  6. Lalević, Miodrag S. (1953). Potsetnik iz srpskohrvatskog jezika i pravopisa: s pravopisnim i jezičkim savetnikom. Rad. p. 75. Облик му је у Вуковој азбуци дао песник Лукијан Мушицки
  7. Петар Ђорђић. Историја српске ћирилице. Београд, 1971.
  8. Maretić, Tomislav. Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. 1899.
  9. Campbell, George L.; Moseley, Christopher (2013-05-07). The Routledge Handbook of Scripts and Alphabets. Routledge. p. 85. ISBN 978-1-135-22296-3.

Further reading

[edit]