Edge Rewrite
// request.cf · coarse context

A page that knows where it met you.

Only coarse request metadata is shown. This demo does not display or persist visitor IP addresses.

Country
US
Cloudflare location
CMH
Connection
HTTP/2
Language
Not provided

Ray ID: a249fac0fe1f5cd4

Jump to content

Djerv

From Wikipedia, the free encyclopedia
Djerv (ꙉєрвъ)
Ꙉ ꙉ
Usage
Writing systemCyrillic
TypeAlphabetic
Sound values/dʑ/, /tɕ/
History
DescendantsЋ ћ
This article contains phonetic transcriptions in the International Phonetic Alphabet (IPA). For an introductory guide on IPA symbols, see Help:IPA. For the distinction between [ ], / / and  , see IPA § Brackets and transcription delimiters.

Djerv or Đerv (/ɜːrv/, JƏRV; Majuscule: , Minuscule: ) is one of the Cyrillic alphabet letters that was used in Old Cyrillic. It was used in many early Serbian monuments to represent the sounds /dʑ/ and /tɕ/ (modern đ/ђ and ć/ћ).[1] It exists in the Cyrillic Extended-B table as U+A648 and U+A649. It is the basis of the modern letters Ћ and Ђ; the former was in fact a direct revival of djerv and was considered the same letter.[1]

Djerv is also commonly used in Serbian Cyrillic,[2][3][4] where it was an officially used letter. When placed before the letters н and л it represented the sounds /ɲ/ and /ʎ/, which are represented by Њ and Љ today, respectively.

It can be transliterated as Ǵ.[5]

Spelling reforms and forming of the letters Ћ and Ђ

[edit]
Serbian Cyrillic script, with djerv. Biblioteca Apostolica Vaticana, 16th century

The letter Ђ was formed in 1818 by Vuk Stefanović Karadžić after several proposals of reforming Djerv by Lukijan Mušicki and Gligorije Geršić.[6][7][1] However the letter Ћ (also based on djerv) was first used by Dositej Obradović in a direct reform of djerv.[8][9]

Computing codes

[edit]
Character information
Preview
Unicode name CYRILLIC CAPITAL LETTER DJERV CYRILLIC SMALL LETTER DJERV
Encodingsdecimalhexdechex
Unicode42568U+A64842569U+A649
UTF-8234 153 136EA 99 88234 153 137EA 99 89
Numeric character referenceꙈꙈꙉꙉ

References

[edit]
  1. 1 2 3 Maretić, Tomislav. Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, p. 14-15. 1899.
  2. Jagić, Vatroslav (1867). Historija književnosti naroda hrvatskoga i srbskoga: Staro doba (in Serbo-Croatian). Štamparija Dragutina Albrechta. pp. 140–143. ... TRAG NAJSTARIJIM SRBSKIM LISTINAM - STARO DOBA ... To su doduše stvari sa sviem obične u svietu, ali u našem slučaju postaju nenadano znatne tiem, što su povodom bile, da je narodni srbski jezik vrlo rano ušao u porabu književnu te se još do danas sačuvala liepa kita književnih starina, poznatih pod imenom srbskih listina, koje su tiem dragocjenije, čim su naj- starija, pače jedita svjedočanstva narodnoga srbskoga jezika u našoj najstarijoj književnosti. ... od g. 1189 nije pisana samo jezikom srbskim, već i latinskim. Ovo nesigurno nagadjanje dobiva sve to veću vjeru, kada se iz bliže promotre naše najstarije, ćirilicom pisane listine. ... od g. 1189 prvo i najstarije, što bi pisano ćirilicom a srbskim jezikom. Tu se vidi tolika sigurnost i okretnost u pisanju jezika srbskoga slovi ćirilskimi; tolika emancipacija, da upravo veća nego li u potonje doba, od upliva crkvene slovjenštine, da nije moguće vjerovati, da nebi bili u Bosni, Zahumlju, Diokleciji i t. d. već davna prije Kulina bana počeli pisati ćirilicom a narodniem jezikom srbskim. Osobito valja na um uzeti jedinstvo u pisanju onieh srbskih glasova, kojih bugarski jezik neima: to su naš ђ i ħ. ... a mjesto drugoga dolazi već posebito slovo ħ (ꙉ); njezin pisar nebijaše onako vješt, kao Kulinov dijak Radoje ... Listine ćirilske nijesu nam samo tiem zavriedile, što su naj- davnije svjedočanstvo za književno upotrebljavanje srbskoga jezika, kako vidjesmo, čak prije vremena Savinih...
  3. "Первоје ученије ... називајемоје Буквар - ОРФЕЛИН, Захарија 1767 - Дигитална БМС". digital.bms.rs. 1767. p. 14. Archived from the original on 2025-01-01. Retrieved 2026-07-30.
  4. "Азбучнаја дштица - ЈАНКОВИЋ Миријевски, Теодор - 1776 Дигитална БМС". digital.bms.rs. 1776. p. 1. Archived from the original on 2025-01-01. Retrieved 2026-07-30.
  5. Lunt, Horace (1974). Old Church Slavonic Grammar. The Hague: Mouton. p. 16.
  6. Lalević, Miodrag S. (1953). Potsetnik iz srpskohrvatskog jezika i pravopisa: s pravopisnim i jezičkim savetnikom. Rad. p. 75. Облик му је у Вуковој азбуци дао песник Лукијан Мушицки
  7. Петар Ђорђић. Историја српске ћирилице. Београд, 1971.
  8. Maretić, Tomislav. Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. 1899.
  9. Campbell, George L.; Moseley, Christopher (2013-05-07). The Routledge Handbook of Scripts and Alphabets. Routledge. p. 85. ISBN 978-1-135-22296-3.

Further reading

[edit]